Skip to main content

M

Gaztelera : euskara

Gaztelera-euskara hiztegitxo bat duzu hau, bilatze lanerako lagungarri izango delakoan. Aurkitutakoan, jakina, euskarakora jo beharko da hitzaren erabilera eta esanahi zehatza jakin nahi bada.

maceta: mazeta
macizo: mazizo
macrolepiota procera: lanperna; galamperna
machete: matxet
machiembra: matxienbra
machiembradora: matxienbradora
machiembrar: matxienbrau
macho: ar · echar el macho: arra emon, bota · macho de roscar: ardatz
machón: zapata
machorra: matxorra
madeja: mataza
madejar: matazatu
madera: egur, zur · de madera: zurezko, egurrezko
maderamen: zuraje
maderero: egurdun
madero sobre el que se trocea leña: baldo, supiñ, trangabel
madre: ama
madre adoptiva: amatzako, ugez-ama, amorde
madreña: txankulu
madreselva: jangoikuan atzamar
Madrid: Madrill
madriguera: zulo
madrina: amapuntako, madrina
madrugador: goiztar
madurar: eldu; agiñak bardinddu, agin txikixak aspaldi jausi · madurar un grano: soldu
maduro, -a: eldu
maestro, -a: maistro, -a · maestro escuela: maixu, eskola-maixu · maestro de lima: limako
Magdalena, la: Malaa
magnetófono: artzeko aparato, magnetofoi
magro: giarra · de mucho magro: giarratsu
magullar: maluskau, mazpilddu, muskilddu, murruskilddu, aputxurrau
mahón: maun, maoi, ankiñ
mahonesa: baionesa
maíz: arto · planta de maíz para forraje: artaberde · maiz triiturado: artabirrin · maíz molido: artiriñ
maizal: artasoro
majadero: astakerten, astakillo, astapiku, astapistola, majadero · un poco: sanopotro
majamaíz: artz, artajaiki
majo, -a: jator, majo, -a
mal: gaitz; gaizki, txarki, txarto, oker, pattal, malamentian · rematadamente mal: negargarri · bastante mal: erdipurdi · mal de hígado: gibeleko · mal de ojo: begizko · echar mal de ojo: begizkua bota · mal de amores: amore-miñ · mal menor: gaitzerdi; utsa #martxa txarrian; santu-santu ez; trapuzarran moduan
malaleche: malaletxe, letxe txarreko, lardatx
malapartado: malapartau
malcriar: gaizki azi
malcurar: gatxosatu
maldad: gaiztokerixa
maldecir: dotriñia euki, errosaixua euki, eskolia ibili, gaizki esan · maldiciendo: gaizkiesaka, mekaubenka
maldición: maldiziño, juramentu, mekauben · (maldición suave): ospera!, ordigas!
maldito: madarikatu, arraixo, arranpalo
maledicencia: gaizkiesaka · decir maledicencias: gaizkiesaka jardun
malestar: naiez · malestar general: odolan pasara
maleta: maleta
maleza: sasi
malhablado, -a: min zatarreko, ao zatarreko, min zikiñeko, berba zatarreko, bastoko, bastiki
malhumorado, -a: zittal, erretxin, ipurterre
malicia: malizia, pikardixa
malo, -a: txar, gaizto, eskax, pattal, kaskar · mala: dontsa · mala!: piedre! · a malas: gogorrian, txarrian #lupua baiño txarraua; sarnia baiño txarraua
malpensado, -a: gaizkipentsaua
maltratar: mankau, banatu, matrakau
maltrato: tratu txar
malus domestica: sagar; manzano
malus sylvestris: sagar-makatz; manzano silvestre
malva sylvestris: malba; malva
malva: malba
malvado, -a: gaizto, zittal · por maldad: gaiztoz
malvavisco: malbabisko
malviz: bidigarro
mamada, hacer una: zupa-zupia egin
mamar: titixa artu, bularra artu, petxua artu
mamitis: erroiba
manar: jarixua euki, txirrixua euki, darixola egon · manando: darixola
manazas: apatxak
manco: besomotz, mantxu
mancha: mantxa, orban · mancha roja: gorriuna
manchar: zikindu · de barro: lokatzatu
mandamiento: mandamentu
mandar: agindu, ordenau; nausi izan · a la mierda: kakatara bota, kakatara bialdu · a paseo: aurrian bialdu, etara, pikutara bialdu, pekiñera bialdu, aizia artzera bialdu · mandar hacer: eragin
mandato: esan, ainddutako
mandíbula: matraillazur · articulación de la: loki
mandona: sorgiñ, marimandona
manejable: bendeko
manejar: erabilli, manejau
manejo: maneju
manera: modu, forma · manera de ser: izaera, izakera · con buenas maneras: modu onian · de ninguna manera: iñotara be, ezegatik, ezela be, ezetara be
mango: kerten, asta, eskuleku, elduleku · mango de hacha: aixkora-kerten #coger/tener la sartén por el mango: pitxarra astatik artu, ogetamaika eskutik euki
manicomio: zoroetxe
manillar: manibela
manivela: manibela
mano: esku · dar la: eskua emon, bostekua emon · coger la mano: eskua artu, artia artu, tatikia artu · a mano: egoki, eroso; eskuz · con las manos vacías: esku utsik · mano de obra: eskulan
manojo: sorta
manoplas: manofrak
manosear: muskilddu, murruskilddu
mansamente: mantso
manso, -a: otzan, mantso
manta: manta, berogarri
manteca: koipe, gantz · manteca de cerdo: txarri-gantz, gantxar, txarri-koipe
mantecoso: koipetsu
mantel: zamau, mantel
mantener: mantendu, zainddu · el equilibrio: baibena zaindu
mantequilla: mantekilla
mantilla: mantatxo, mantilla
manutención: mantenu · trabajar a cambio de la: tripa truke lan egin
manzana: sagar · asada: sagarrerre · triturar manzanas: sagarra jo · máquina de triturar: sagarra joteko makina · manzana pisada: batz · manzana de san juan: sanjuan sagar
manzanal: sagasti
manzanilla: mantzaliña
manzano: sagar-arbola, sagar · silvestre: sagar-makatz, txori-sagar
maña: taju, arte, molde · coger la maña: eskua artu, artia artu
mañana: goiz; biar · toda la mañana: goizeti, goiz-parte · a primera hora: goizian goiz · pasado mañana: etzi · siguiente de pasado mañana: etzidamu
mañoso, -a: esku oneko, eskutsu, artetsu, maiñoso
maqueto: maketo
máquina: makina · de coser: josteko makina · de trillar: garijoteko makina · maquinilla de afeitar: atxur
maquis: maki
mar: itxaso
maravedís, de cuatro: lamaiko · de seis: xemeiko
maravillado, -a, quedar: aozabalik geratu
maravilloso: ikusgarri, zoragarri
marca: ezaugarri, marka, orban
marcar: markau
marco: marko · de puerta: atemarko · de ventana: bentana-marko
marcha: martxa · coger la marcha: martxia artu · de mala marcha: martxa txarrian
marchitarse: ximeldu, igartu, orrigartu
marchito: ximel
marea: itxas-maria
marearse: mariau, burua joan, ondoeza egin
mareo: buruko zoro, mario, ondoez, zorabixo
margarita menor: pitxi lora
maribrujilla: marisorgiñ
marichica: emeki
marichico: marimutil, aketona
marido: gizon
marihuana: marijuana, bedar
marimaestra: marimaistra
marimandona: marimaistra, marimandona, gobernanta
mariposa: tximeleta, mitxeleta, pitxipileta · mariposa nocturna: gabeko mitxeleta
mariquita: matxingorri, marigorringo
marmita: marmintt · marmita de hogar: topiñ
marquería: markerixa
marqués, -a: markes, -a
marraguero: kapaiñ
marro, al juego del: morroka, sakalabanda
marta: paparrori
martes: martitzen
martilleador: maillukari, martinetero
martillo: maillu, mailluka · martillo pilón: matillo-piloi, matxino · de picar guadañas: segamaillu · onom del martilleo: dinbi-danba
martín pescador: markiñota, martintxori
martingala: martingala
marzo: marti, marzo, martxo
más: geixago · mas o menos: gutxi gorabehera, ortxe-ortxe · a lo mas: geixenera jota, guena jota · mas de: pasau
masa: ore, masa
masilla de cristales: betun
masticar: mastikau
mastitis: erroiba
masturbarse el hombre: erruberan egin · masturbarse la mujer: txipiroia garbittu
matada: tiratu, berotu
matadura: egostu, beltzuna
matanza de cerdo: txarri-iltze, txarri-boda
matapulgas: mendar, astomenda (bot.)
matar: il, garbittu, akabau
matarrasa: matarrasa
material: material
matojo: arbazta, zabrazta
matorral: sastraka
matricaria: urrabotoe (bot.)
matrimonio: andra-gizon
matriz: umetoki, matriz
maullar: miau egin · maullando: miauka
maullido: miau
mayal: idaur
mayo: maietz, astoill
mayor: nausi, azi · mayor de edad: nausi; edadeko
mayorazgo: maiorazko; maiorazko-etxe
mayordomo: maiordomo
mayoría: geixenak, geixentsuak; jenerala · la mayoría de las veces: geixenetan
mazapoi: mazapán
mazo: mazo · de ferrería: martillo-piloi, matxin · destripaterrones: erpill-mazo, mokil-mazo · de machacar manzanas: sagar-mazo
mazorca: artaburu · mazorca defectuosa: matxar, artamatxar, artakaskar · mazorca desgranada: artakaskara, txorokil · envoltorio de la: maluta
meada: txixa-arrara, txixa-erreka
mear: txixa egin · ganas de: txixagura · meando: txixagiñan
mecachis: mekatxis, mekasuen
mecánico: mekaniko · de bicicletas: alkilerrista
mecanismo de reloj de pared: makiña
mecha: metxa
medalla: domiña
mediano: erdiko, tarteko, bixenbittarteko
medianoche: gaberdi
medias: galtzak · a medias: erdipurdi, erdizka
medicago sativa: alpaje; alfalfa
medicina: botika
médico: mediku
medida: neurri · a medida: neurrira · tomar medidas: neurrixak artu · con mesura: neurrixan · coger la medida: tamaiñua artu · en su justa medida: neurrixan, tamaiñuan · en buena medida: zati bat · a medida que: ... ala
medidor: neurtzaille
medio: erdi · a medias: erdibana · ganancias a medias: irabazixak erdira · medio de vida: bizibide, irabazpide
mediodía: eguardi, eguardiarte
medir: neurtu
medrar: medrau, pinttau
médula: mun · médula de planta: biotz
mejilla: matrailla
mejillón: mejilloe
mejor: obe · ser mejor: obe izan · ser el mejor: onena izan, apurtzekoik ez egon · a lo mejor: onenian · en el mejor de los casos: onenera jota
mejora: mejora
mejorar: ondu, obetu, oberatu, mejorau · mejorar la calidad: finddu, obetu · una marka: ondu · mejorando: mejoran
mejoría: mejorixa, oberako
melancolía: tristura
melenudo: tximaluze, tximoso
melindre: mizkinkerixa, litxarrerixa
melindroso, -a: mizkiñ, miko, mika
melocotón: melokotoe
melojo: ametz
melón: meloi
meloso: min zuriko
mella: akats, kaska, orban
mellar: akastu
mellizo: biki
membrana: mintz
membrillero: irisagar
memez: memelokerixa
memo: memelo
memorable: goguangarrizko
memoria: buru · de memoria: buruz
memorizar: buruan artu, buruan sartu
mencionar: aittatu
mendigar: eskian ibili
mendigo: eskeko, eskale
menear: eragin
mengano: bendixa
meningitis: burutik berako
menopausia: erretiro
menos: gutxiago · al menos: beiñepein, barrena jota · ni mucho menos: urrik emon bez
menstruación: illeko, regla, gauzak · venir la: tio Ameriketatik etorri
menta: menda, batan
mente: buru, gogo
mentha piperita: mendafiñ; hierbabuena
mentha suaveolens: menda; menta, mentastro
mentira: gizur · mentira grande: anpor, ziripote · mintiendo: gizurretan
mentiroso, -a: gizurtero, gizurti
mentón: okotz
menudo: xe · expr: aze · menudo eres: gogorra zara, ederra zara · menuda cosa: gauzia!, gauzatako · a menudo: sarri, lantzian-lantzian
meón: txixati, txixaiñero
mercader: merketari · de pinos: piñutari · de ganado: tratante
mercado: plaza, azoka, merkau
mercancía: jenero
mercurio: zidar-bizi
merecer: merezi
merecimiento: merezimentu
merienda: merienda · merienda-cena: afari-merienda, gox-afari
mérito: meritu · tener merito por aguantar algo: zerua irabazittza euki
merluza: legatz
merma: merma
mermar: ezebezera etorri, mermau
mes: il, illabete
mesa: mai
mesilla de noche: mesaonotxe
mespillus germanica: mizpilla; níspero
meta: meta, zuatz
metal: metal · metal fundido: salda
meter: sartu · meter algo afilado: zastiau · meter doblada: biribilla sartu · meter gato por liebre: ederra sakatu · meter mano: eskua sartu · onom: zast, zasta-zasta, zisti eta zasta
metro: metro · metro caudrado: metro-kuadro · cúbico: metro kubiko
mezcla: naaste, nahaste-borraste
mezclado: naasi
mezclar: naastu · mezclar líquido caliente y frio: ozberua egin
mezquino, -a: doillor
mi: nere
michelines: girgillo
miedo: billur · tener miedo: billurra euki, billurrez egon; billurra artu, billurra sartu, billurrak egon, kaka darixola egon, laugorrixan bizi, bost orrixan bizi
miedoso, -a: billurti, kakalarri, kakati, arriolari · volverse miedoso: billurtittu
miel: ezti
mientras: bittartian
miércoles: eguasten · Miércoles de Ceniza: Autsegun
mierda: kaka · mierda!: kakazarra, kaka morralian, putza, txakurran putza! · vete a la: kaka jaik
miga: apur, ogi-apur, ogi-mamiñ
migoso: mamintsu
mijo: artatxiki
mil: milla · miles: millaka
milagro: milagru · no ser milagro: milagru ez izan · de milagro: milagruz, txiripaz
milano: miru, abendu, buztan-urkilla
mildiu: gorriñ
miliciano, -a: miliziano, -a
millar: millako
millón: milloi
mimar: mimau
mimbre: zuma, mimen · mimbre silvestre: zumaka
mimo: mimo
mimoso, -a: mimoso, -a, mimontzi · mimosa, mimosa arbola (bot.)
mina: mina, miña, minazulo · minas de Somorrostro: trozuak
mineral: mineral
minero: minero
mío: nere, neure
miquelete: mikelete
mirada: begiratu · mirada cortante: begirakune, ziar-begiratu · mirada torva: begirakuna
mirador: miradore
mirar: begiratu, beittu · con disimulo: kilika egin · mirando: begira
miriñaque: meriñake
mirlo: zozo · mirlo acuático: urzozo · mirlo blanco: zozozuri
misa: meza · misa mayor: meza nagusi · de mañana: goizeko meza · misa del gallo: gaberdiko meza · misa de aniversario: urtemeza · primera misa: meza barri · celebrar misa: mezia emon, esan · ayudar: mezia lagundu, erasan
miserable: miserable
miseria: miserixa, kuitta, miserixa gorri · contar miserias: miserixak jo, kuittak kontau, miserixak kontau #goixan zerua eta beian lurra
misión: ojeto
misterio: misterixo, diabrukerixa, demoniokerixa
mitad: erdi · mitad y mitad: erdi eta erdi · mitad de precio: erdiprezio
mitin: mitiñ
mito: burubeltz buztanluze (txoria)
mocetón: mutikote, morrosko
moco: moko, kandela
mochuelo: mozolo, mozolo zuri
moda: moda, furixada, bolara
moderación, con: neurrixan
modo: era, modu · de todos modos: dana dala, edozein modutan
moflete: matrailla
moho: lizun
mojado, -a: busti
mojar: busti; erre · mojarse hasta los huesos: mela-mela egin, melatu, tximo egin · sin darse cuenta: aizerixana pasau
mojón: mugarri
moldeador: moldiatzaille
moldear: moldiau
moler: ixo, iriña egin, irinddu
molestar: molestau
molestia: endregu
molesto, -a: gogaikarri, kakatsu; molestauta
molinera (perretxikoa): txibato
molinero, -a: errotari
molinillo: ixotzeko
molino: errota · piedra de: errottarri · de mano: esku-errota
molleja: errota · de cordero: titillak
momento: momentu, bittarte · al momento: momentuan · en cierto momento: alako baten
monagillo: akolitto, monagillo
Mondragón: Mondraue
moneda: diru xe, txanpon
monedero: katanarru
monería: tximiñokerixa
monja: moja · de la Caridad: moja egodun · de la Cia de Maria: mojabarri · franciscanas de clausura: mojazar
mono: tximiño
montaña: mendi
montañero: mendizale, mendigoizale
montañoso: menditsu
montar: igo · nata, clara de huevo: jaso
montaraz: basako, basabei, basaganau
monte: baso, mendi
montón: pilla · de haces de trigo: gari-meta · de helecho: garo-meta, garo-zuatz, garo-pilla · de heno: bedarmeta · de ramaje: abar-meta, abarpilla · desorganizado: mordoillo · montóncito de haces: mutxur · de hierba: aspel, moltso
moño: moño · moñito: txori
moquillo: dindirri
mora: masusta
morada: bizileku
morado, -a: belun, morau, beltz · pasarlas moradas: gorrixak ikusi, senper ikusi, elorrixo ikusi
moral: moral
moratón: beltzuna, beltzittu, odol batu, ubeldu, uluna, zanbro
morcilla: odoloste · gruesa: murtzilla · de oveja: buzkantz
mordedura: ainkara
morder: ainka egin · el perro: ainka egin, eldu, kask egin
mordisco: ainkara, kauskara · onom: kausk
morir: il, joan, animiak urten, arnasia gastau, seko geldittu, azkenak emon · por enfermedad: gaixuak il · morir pronto: kukua entzun ez · un animal: akaau
moro: moro
morrazo: muturreko · a morrazos: muturka
morrear: moko jaten ibilli
morro: mutur · morros cocinados: muturrak · de morros: muturrekin
mortaja: mortaja
mortero: almaitz, mortero · mortero de cal: kare-mortero
mosca: euli
moscardón: eulimando
moscón: euliaundi
mosquitero: kakatxin, txio, txirixo (txoria)
mosquito: eltxo; moskito
mostaza: mostaza
mosto: mosto
mostrar: agertu, azaldu, erakutsi · onom: zapla
mota: mota
mote: ezizen, gaitzizen
moteado: pintto, motadun, -pardo
motivo: motibo
moto: motor
motocicleta: motorbizikleta
motor: motor
mover: mobidu, eragin, errebidau · mover girando: ausixan mobidu · moverse por estar mal sujeto: lokatu · moverse un poco: ikara egin
movido: mobidu
movimiento: mobimentu, joan-etorri, atzera-aurrera, arutz-onutz · movimiento brusco: zalapartara
mozalbete: mutil-koskor
muchacha: neska, neskagazte · muchachita: neskatilla, neskamotz, neskakoskor · muchacho: mutil, mutilgazte, mutiko, mutilkoskor, txotxo
mucho: asko, franko, amaika, pilla, galanki, ikaragarri, jaurtika, botaka, mordua, orbela letxe, pestia, pikardixia, plagia, makiña bat, sendo, senper, ugari, barra-barra, jangoikuak pe eztaki, konta eziñala · muchísimo: ikaragarri, izugarri, botaka, obispo batek bedeinkatuala, satsa · muchas veces: askotan, sarri, takian potian · mucho más: zatixa ...-ago · hace mucho: aintziñan, aspaldi
muda: muda · de gallina: mika, mikaaldi · estar con la muda: mikatu · gallina con la muda: mika
mudable: aldakor
mudanza: etxe-aldera
mudar: aldatu, mudau · el color: koloria mudau · la ropa: aldatu · las plumas: luma-barrittu
mudo: mutu
mueble: mueble
mueca: siñu · haciendo muecas: siñuka
muérdago: miura, biguri
muermo: murmu · padecer el muermo: murmuak jota egon
muerte: eriotza
muerto: ildako, akaautako (abere), il; linpio, seko, garbi, jota garbi
muesca: agiñ, akats
mugido: urruma
mugre: zetaka, tortika
mujer: andra, andrazko, andrakume · mujer fácil: emoten dabena · mujer virgen: neska-lora
mujeriego: andrazale, neskazale, gonazale, apo, erbi-ar
mujerona: andrakote
mula: mula
mulero: mandazain, mulero
muleta: bankulu
mulo: mando, mandako, mulo
multitud: jentetza
multitudinario: jentetsu
mullir: arrotu
mundo: mundu
muñeca: andera, muñeka, kopiñ; eskumutur, eskutur
murajes: tetano bedar, pasmo bedar (bot.)
murciélago: saguzar
murmullo: murmurixo
murmuración: mormoxeta, gaizkiesaka · murmurando: mormoxetan, murmurka, marmarka, gaizkiesaka
murmurar: mormoxetan jardun, txitxi-potxuetan jardun · de alguien: aotan artu
muro: orma · de contención de labradíos: soorma
mus: mus · al mus: musian · jugar al mus: musian jokatu
musaraña: sator-sagu, saguitxu
musculoso, -a: zantsu
musgo: oldei, odolgi
música: musika; txunda-txunda · bailable: dantza-soiñu · de chistu y tamboril: txuntxun
muy: oso